субота, 20. децембар 2014.

E-post: info@n-um.com

Deset razloga da počnete trenirati

Deset razloga da počnete trenirati
1. Smanjuje umor
Ako trenirate tri puta sedmično (vozite bicikl ili nešto slično), bit ćete 20% živahniji (odmorniji), a vaš umor će se smanjiti za čitavih 65%. Trčanje radi kondicije (ili brzo hodanje) također povećava vaše zalihe energije, što se postiže da u trenutku treniranja, kada se znojite, tijelo poboljšava metabolizam i povećava se produkcija dopamina u mozgu, što utječe na to da se osjećate odmornije.
2. Imat ćete bolji san
Fondacija National Sleep uradila je studiju koja je pokazala da 67% osoba koje redovno treniraju spavaju bolje od osoba koje nikako ne treniraju. Malo svježeg zraka ne šteti, zato će vam jedna runda trčanja ili šetnja pomoći da spavate dubokim i mirnim snom.
3. Poboljšat će se vaše pamćenje
Ako imate zadatak da održite neku prezentaciju na poslu ili ako se pripremate za test u školi, jedna pauza u učenju dobro će vam doći. Studija koju je uradio časopis Behavioral Brain Research pokazuje da se čovjekovo pamćenje poboljšava poslije jedne ture aerobika. To je zbog toga što tijelo luči jednu vrsta hormona kada je čovjek u pokretu. Stoga, kada idući put tokom učenja osjetite da vam je potrebna pauza – iskoristite to vrijeme za jednu laganu šetnju ili neki sličan trening.
4. Vaša kreativnost će se povećati
Osobe koje redovno treniraju, recimo upražnjavaju brzu vožnju biciklom, imaju veću sposobnost da dolaze s novim idejama, nego osobe koje ne treniraju, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Neuroscience. Zato, češće odlazite na vožnju biciklom (ili trenirajte na biciklu u kući) i ideje će vam dolaziti kao na pokretnoj traci.
5. Treniranje može smanjiti rizik od nastanka kancerogenih bolesti
Možda zvuči isuviše dobro da bi bilo istinito, međutim, istraživanje pokazuje da fizičke aktivnosti imaju veze sa smanjenjem rizika od nastanka kancera dojke i kancera maternice, objavljeno je u National Cancer Institute, međutim, još nije tačno utvrđeno koja vrsta treninga i koliko vremena treba provesti u treniranju da bi se smanjio rizik od nastanka ove bolesti.
6. Bit ćete sretniji
Kada čovjek trenira, u njegovom mozgu povećava se lučenje supstance koja pomaže pri stresnim situacijama i kod nervoze. Jednostavno, treniranje vam pomaže da popravite svoje raspoloženje! Tako, kada osjećate da imate loš dan, sve što trebate uraditi jeste da obučete patike, izađete vani i počnete trenirati.
7. Povećat će vam se samopouzdanje
Sama činjenica kada znate da možete izdržati trčeći nekoliko kilometara, ili da možete izdržati rundu brzog pješačenja u vremenu između 30 i 60 minuta, ili da redovnim treniranjem povećavate težinu tegova koje možete podići, to saznanje dat će vam unutrašnju snagu. Čeličnija građa i dobra fizička kondicija tijela podarit će vam bolje samopouzdanje od kojeg ćete imati koristi u drugim sferama svog života.
8. Bit ćete zdraviji
Ako trenirate dva-tri puta sedmično, bit ćete manje bolesni u toku godine. Dakle, kada se idući put uputite na uobičajeni trening, uradite to s malo većim žarom i imajte na umu da tako pobjeđujete raznorazne štetne bakterije.
9. Povećat će se nivo vaše izdržljivosti
Osjećate li se malaksalo i imate li bolove u cijelom tijelu? Dajte treningu jednu šansu! Istraživanja pokazuju da trening navodi tijelo da luči endofiner (hormon koji tijelo luči prilikom treninga, zaljubljenosti ili bola, i može ostati u tijelu i po nekoliko sati) koji imaju veliku sposobnost smanjivanja osjećaja bola (a također mogu pobuditi i osjećaje sreće pa se ovaj hormon zove i prirodni morfin).
10. Bit ćete produktivniji na poslu
Iskoristite vrijeme u treniranju! Jedna studija objavljena u časopisu Population Health Management pokazuje da je čovjek produktivniji na poslu ako se bavi nekom vrstom fizičke aktivnosti.
Aftonbladet
____________________________________
Živite duže konzumirajući dvije ekstra voćke u toku dana
Dvije ekstra voćke u toku dana mogu biti ključ za duži život, navodi se u istraživanju britanskih naučnika. Iako mnogi ne jedu mnogo voća, nova istraživanja preporučuju da se dnevna doza unosa voća treba povećati. Tokom proučavanja 65.000 Britanaca i njihovih prehrambenih navika, naučnici su zaključili da postoji jasna povezanost između konzumiranja većih količina voća i sprečavanja prerane smrti. Ono što je iznenadilo naučnike jeste činjenica da zamrznuto ili konzervirano voće povećava rizik od prerane smrti. Švedski Zavod za ishranu preporučuje da odrasle osobe jedu 500 grama voća i povrća svaki dan – otprilike pola od toga treba biti voće, a pola povrće, a krompir se ne ubraja u ovu raspodjelu.
Izvor: švedske novine Aftonbladet
NAPOMENA: Mi, muslimani, znamo da čovjek ne može sebi produžiti život mimo onoga što mu je Uzvišeni Allah već odredio da proživi, ali ovim tekstom želi se reći koliko je voće korisno za ljudsko zdravlje, o kojem nam je Allah propisao da vodimo računa.

Нема коментара:

Постави коментар